Početna stranica / Posjeta Srednjoj medicinskoj školi u Banja Luci
- 30.01.2024. godine
Posjeta Srednjoj medicinskoj školi u Banja Luci - 30.01.2024. godine
Udruženje medicinskih sestara, tehničara i babica Republike svoju prvu planiranu
aktivnost za 2024.godine održalo je u srednjoj medicinskoj školi u Banja Luci. Zahvaljujući
izuzetnom angažovanju koleginice Nikoline Milišić i razumijevanju direktora škole
g-dina Save Preradović, članovi udruženja su za učenike medicinske škole pripremili
i održali zanimljiva predavanja.Ovim putem se zahvaljujemo direktoru i koleginicama
iz medicinske škole na dosadašnjoj saradnji i podršci koju pružaju radu udruženja.
Prije početka predavanja direktor škole g-din Savo Preradović je primio na sastanak
delegaciju udruženja Živanu Vuković-Kostić, Vericu Dragović, Spomenku Hotilovac,
Stojanku Mirković, Aleksandru Dejanović i Sinišu Karakaša. Predstavnici udruženja
su upoznali direktora i njegov tim sa radom udruženja, ciljevima , aktivnostima,
planovima za budući rad , ostvarenu saradnju sa institucijama, asocijacijama u zemlji
i regionu.
Direktor je upoznao predstavnike udruženja sa radom medicinske škole koja je osnovana
1947.godine ima dugu i značajnu tradiciju obrazovanja zdravstvenih radnika, a koja
danas obrazuje učenike za šest zanimanja: Medicinski tehničar , Fizioterapeutski
tehničar, Farmaceutski tehničar, Akušersko-ginekološki tehničar, Zubno-stomatološki
tehničar i Laboratorijsko-sanitarni tehničar. Učenici se nakon završene škole ,
mogu zaposliti u nekoj od zdravstvenih ustanova ili nastaviti školovanje na nekom
od fakulteta zavisno od uspjeha i želje pojedinca.
Delegacija udruženja je upoznala učenike sa sestrinskom profesijom. Medicinske sestre
i tehničari, kao članovi regulisane profesije u većini zemalja, svoju djelatnost
provode na svim nivoima zdravstvene zaštite – u javno zdravstvenim dispanzerima,
ambulantama, bolnicama, klinikama , domovima zdravlja, domovima penzionera i dr.
Postoje razlike u kompetencijama medicinskih sestara i tehničara zavisno od nivoa
obrazovanja te mjestu zaposlenja. Od medicinskih sestara zahtijeva se sve veći nivo
stručnog znanja. Stoga je neobično važno imati želju za učenjem i biti u stanju
razumjeti ono što se uči. Profesionalnost, posvećenost, znanje, empatija, spremnost
da se znanje prenosi na mlađe koleginice i kolege, odgovornost i svijest koju nosi
briga i staranje za ljudski život osnovni su zahtjevi ovog zanimanja. Medicinske
sestre članice udruženja su spremne da svoju profesiju podignu na viši nivo, podstičući
koleginice i kolege kao i pacijente da aktivno uče i sudjeluju u očuvanju zdravlja
tokom života. Rad medicinskih sestara daje ključni doprinos za zdravlje nacije.
Istraživanja dokazuju da ulaganje u sestrinstvo rezultira zdravijom nacijom. Zajedničko
svim sestrama jest sistemski pristup otkrivanju i rješavanju zdravstvenih problema
iz njihovog djelokruga. One posmatraju i procjenjuju fizičko i psihičko stanje te
ponašanje svojih pacijenata. Tako prepoznaju potrebe za sestrinskom njegom i osiguravaju
važne podatke za prepoznavanje i praćenje toka bolesti.
Utvrđuju rizike za zdravlje te mogućnosti pacijenata i njihovih porodica za aktivno
sudjelovanje u njezi i liječenju. Na osnovi svega toga planiraju, provode i ocjenjuju
uspješnost sestrinske njege. Nakon diskusije o sestrinskoj profesiji sa učenicima
srednje medicinske škole i odgovorima na njihova pitanja u vezi profesije prezentovani
su radovi na planirane teme.
Verica Dragović glavna sestra Klinike za neurologiju UKC RS je upoznala učenike
o „ Specifičnostima zdravstvene njege u neurologiji“. Neurologija je medicinska
disciplina koja proučava bolesti nervnog sistema, njihovu prevenciju, liječenje
i na kraju rehabilitaciju oboljelih osoba. Bolesti nervnog sistema često su hronične,
zahtijevaju dugo liječenje, njegu i rehabilitaciju. Bolesti nervnog sistema nerijetko
rezultiraju manjim ili većim invaliditetom oboljele osobe. Uz bolesti koje primarno
pogađaju nervni sistem, neke bolesti ovog sistema nastaju kao posljedica nekih drugih
bolesti, kao što su alkoholizam ili šećerna bolest. Kako bolesti nervnog sistema
mogu pogoditi bilo koji dio sistema, Klinike za neurologiju često u svom sastavu
ima nekoliko pododjela koji se bave bolesnicima oboljelim od cerebrovaskularnih
bolesti, bolesnicima s epilepsijom, s neuromuskularnim i esktrapiramidnim bolestima.
Posmatranje bolesnika s neurološkim bolestima počinje uzimanjem anamneze o problemima
koje bolesnik ima. Posmatranje bolesnika počinje od glave gdje se pregledava stanje
kože, sluznice i kose. Na licu se posmatraju oči, odnosno je li prisutan strabizam
ili neki drugi poremećaj u vidu te veličina i simetričnost zjenica. Posmatra se
stanje svijesti i poremećaje svijesti koje dijelimo na kvalitativne i kvantitativne
poremećaje svijesti. Bolesnici s bolestima nervnog sistema često imaju poremećaj
kretanja i poremećaj motorike. Poremećaj vitalnih funkcija javlja se kod teških
cerebrovaskularnih bolesti. Kako je s takvim bolenicima otežana komunikacija, medicinska
sestra/tehničar prikuplja podatke i od članova porodice, a ne samo od bolesnika.
Posebnost dijagnostike bolesti nervnog sistema je neurološki pregled koji se sastoji
od ispitivanja motorike i osjeta trupa i ekstremiteta, a za koji medicinska sestra/tehničar
priprema potreban pribor i aktivno sudjeluje u istom. O mnogo zanimljivih a prije
svega korisnih stvari je učenike medicinske škole upoznala u svom predavanju Verica
Dragović , koja je odgovarala i na njihova pitanja nakon predavanja.
Aleksandra Dejanović je zaposlena kao glavna sestra na Klinici za psihijatriju UKC
RS upoznala je učenike o metodi : Transkranijalna magenta stimulacija (TMS) je neuromodulatorna
tehnika koja modulira i stimuliše aktivnost neurona. Ova tehnika indukuje promjene
u aktivnosti nervnih ćelija primjenom repetitivnog i promjenljivog magnetnog impulsa,
velikog intenziteta u magnetnim pulsevima. Ponavljanje stimulacije, dovodi do izmjene
neuralnih elemenata u moždanoj kori čime se poboljšava funkcionisanje pojedinih
moždanih regiona. Stimulacijom različitih regiona mozga, možemo imati efekte kod
različitih psihijatrijskih i neuroloških poremećaja. Tretman nema značajne nusefekte.
Neželjeni efekti su skoro zanemarljivi ukoliko se pravilno poštuju indikacije, kontraindikacije,
način primjene i uputstva proizvođača. Neki pacijenti izveštavaju o veoma blagoj
nelagodnosti, glavobolji ili mučnini nakon tretmana, koji spontano prolaze posle
nekoliko sati. Transkranijalna magnetska stimulacija (TMS) je sigurna, neinvazivna
metoda liječenja u kojoj se koriste kratki impulsi magnetskog polja kako bi se inducirala
blaga struja u dijelovima mozga koji su uključeni u razvoj psihičkog poremećaja.
TMS predstavlja važnu prekretnicu u liječenju psihičkih poremećaja, osobito u liječenju
depresije, i to iz više razloga: a) može biti djelotvorna kada drugi oblici liječenja
zakažu (rezistentna depresija), b) za razliku od elektrokonvulzivne terapije (EKT),
TMS je ambulantna procedura koja ne zahtjeva anesteziju i nema nuspojava u vidu
amnezije, c) za razliku od lijekova, nije vezana uz nuspojave kao što su porast
tjelesne težine ili seksualna disfunkcija, d) tretman se svakodnevno provodi pod
stručnim nadzorom uz učestalo određivanje razine simptoma radi procjene napretka
liječenja. Prisutni su upoznati sa svim informacijama koje su im neophodne za ovu
relativno novu metodu koja se primjenjuje u psihijatriji, ulogom medicinske sestre
u izvođenju ove procedure. Nakon prezentacije zainteresovanim učenicima je odgovoreno
na pitanja koja su postavili.
Kako bismo zadržali pažnju učenika odlučili smo se za tri predavanja iz različitih
grana medicine.
Siniša Karakaš glavni tehničar odjeljenja za hematologiju UKC RS je održao treće
predavanje iz hematologij. Tema je bila : „ Zdravstvena njega kod akutne mijeloidne
leukemije“. Akutna leukemija se kao bolest razvija dosta brzo stoga tegobe traju
kratko prije nego bolesnik zatraži pomoć ljekara. Najvažniji simptomi su: umor,
bljedilo, ubrzani puls, osjećaj nedostatka zraka; svi ti simptomi su simptomi anemije,
sitna tačkasta potkožna krvarenja, krvarenja iz desni ili nosa, modrice, produženo
menstrualno krvarenje…. Često se javljaju bolovi u kostima i zglobovima zbog bujanja
nezrelih stanica u koštanoj srži. Prvi korak u dijagnostici je pregled periferne
krvi. Na leukemiju upućuje nalaz izrazito povećanog broja leukocita te smanjenog
broja trombocita i eritrocita. Nalaz blasta i drugih mladih oblika leukocita u perifernoj
krvi također sugeriše da bi se moglo raditi o leukemiji. Presudan je citološki nalaz
punktata koštane srži za postavljanje prave dijagnoze. Leukemije se liječe prema
standardnim protokolima, ali za svakog pacijenta pojedinačno treba uzeti u obzir
više parametara kao što su: podvrsta leukemije, dob, funkcija drugih organa tj.
druge bolesti od kojih bolesnik možda boluje. Cilj liječenja leukemije je iskorijeniti
maligne stanice iz koštane srži i vratiti njenu normalnu funkciju. Prisutni su upoznati
o tome važnosti medicinske sestre kao člana multidisciplinarnog tima. Multidisciplinarni
tim podrazumijeva saradnju zdravstvenih radnika različitih struka. Svrha ovakvog
pristupa je unaprjeđenje njege i postizanje zajedničkog cilja. Od svih zdravstvenih
radnika medicinska sestra je ta koja provodi najviše vremena s pacijentom i iz tog
razloga čini neizostavni dio multidisciplinarnog tima . Medicinska sestra je kompetentna
procijeniti potrebe za zdravstvenom njegom, planirati je, provoditi i evaluirati,
kao i uočiti faktore koji negativno utiču na stanje pacijenta . Medicinska sestra
uključuje bolesnika u terapijski postupak, ima ulogu u edukaciji pacijenta i njegove
porodice, ona je prva koja uočava pogoršanje simptoma ili nove simptome te razvija
i održava komunikaciju s porodicom i ostalim članovima zdravstvenog tima. Medicinska
sestra u radu s onkološkim pacijentima mora posjedovati visoku stručnost te se trajno
stručno usavršavati, imati visoke moralne kvalitete kao i empatiju prema pacijentu
i članovima njegove porodice. Sestrinske intervencije kod onkoloških pacijenata
odnose se na njegu i zbrinjavanje, edukaciju pacijenta i članova porodice, rehabilitaciju,
pružanje podrške i pružanje palijativne njege. Medicinska sestra mjeri vitalne parametre,
obavlja procjenu glave gdje će posebnu pažnju posvetiti na: stanje usne šupljine
i očiju - procjena spojnica oka, sklera, stanja zjenica te vanjskih struktura oka,
dalje procjenjuje stanje pacijenta po ulasku u sobu što podrazumijeva procjenu:
boje kože, pojava tremora, prisutnost edema ili otoka, procjena stanja svijesti
te pregled cijelog tijela radi utvrđivanja prisustva dekubitusa. Nakon toga slijedi
sestrinska procjena svih ekstremiteta koja obuhvata: puls, procjenu mišićne mase,
vaskularni crtež, promjene prisutne na noktima i koži. Zadnji korak procjene opšteg
tjelesnog stanja uključuje: procjenu boli, psihičkog stanja bolesnika i bilježenje
novonastalih simptoma. metode čiji je svrha sprečavanje infekcija u imunokompromitiranih
bolesnika koji su skloni infekcijama. Veliku i odgovornu ulogu ima medicinska sestra
u liječenju oboljelih od ove bolesti i zbog svega toga ovo je bilo tek uvodno predavanje
na ovu temu.
Brojna su bila pitanja o specifičnostima zdravstvene njege kod oboljelih, o čemu
se učimo cijeli život, jer zdravstvena njega napreduje iz dana u dan. Zbog svega
toga smo organizovani u profilno udruženje koje se bavi edukacijom medicinskih sestara
nakon završenog školovanja.
Predsjednica UO UMSTIB Republike Srpske
Mr Živana Vuković-Kostić