Početna stranica / OKRUGLI STO NA TEMU : "Obrazovanje zdravstvenih
            profesionalaca u Republici Srpskoj 1997-2014 godine"
 
        
            OKRUGLI STO NA TEMU : "Obrazovanje zdravstvenih profesionalaca u Republici Srpskoj
                1997-2014 godine"
        
        
            12. septembara 2014. godine sa početkom u 17 časova -
                Kongresna dvorana hotel „Monument“ Kozara održan je okrugli sto na temu: „Obrazovanje
                zdravstvenih profesionalaca“ 1997 – 2014 godine Evropa traži visokoobrazovane sestre,
                a Republika Srpska???“.
                Ovom okruglom stolu je prisustvovalo 150 članova UMSTIB Republike Srpske.
        
        
            Okruglom stolu su prisustvovali predstavnici: Visoke medicinske škole Prijedor,
            Sindikati u zdravstvu, UB KC Banja Luka, DZ Banja Luka, ZZFMR dr Miroslav Zotović
            Banja Luka, Projekat Jačanje sestrinstva u BiH, Federalno udruženje medicinskih
            sestara, Udruženje fizio i radnih terapeuta RS, Društvo radioloških tehničara RS,
            predstavnici profilnih sekcija UMSTIB RS.
        
        
            Na poziv nisu odgovorili niti su prisustvovali: Ministarstvo zdravlja i socijalne
                zaštite Republike Srpske, Ministarstvo prosvete i kulture, Ministarstvo nauke i
                tehnologije, Ministarstvo rada, Fakultet zdravstvenih nauka – Medicinski fakultet
                Banja Luka, Univerzitet Apeiron, Medicinska škola Banja Luka, Centar za obrazovanje
                odraslih, Zdravstveni odbor Narodne Skupštine Republike Srpske, TVINING projekat,
                Savez medicinskih sestara tehničara Republike Srpske i drugi.
        
        
            Podršku incijativi i organizaciji okruglog stola na gore navedenu temu pismeno je
            dao predsjednik Narodne skupštine mr Igor Radojčić.
        
            Dramska sekcija je učesnicima na sebi svojstven način prikazala problematiku vezanu
            za obrazovanje, radno mjesto i status zdravstvenih profesionalaca.
        
            Nakon uvodne riječi otvorena je diskusija. Učešće u diskusiji su uzeli: Tomašević
            Drago, Brborović Dijana, Kljajić Aleksandar, Mraković Bogdana, Granulić Milenko,
            Dabić Biljana, Bojić dr Nikola, Šarić Mile, Vidović dr Jadranka, Stjepić Radenko,
            Palačković Ranko, Šukalo Željko,Darko Marjanović, Lazić Bogdana, Vuković Kostić
            Živana, Golić Daliborka, Kotur Branka, Pandžić Biljana, Ćurguz Biljana, Vranješ
            Slađana, Mirković Stojanka, Popović Jasminka ......
        
        
        
        
        
        
        
            Nakon iznesenih mnogobrojnih problema koje zdravstveni profesionalci imaju a odnose
                se na:
        
        
            - Odnos u timu
 
            - Sistematizaciju radnih mjesta, neprepoznati zdravstveni profesionalci i nisu plaćeni
                u skladu sa stručnom spremom.
 
            - Zakonsku regulativu (Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o platama u zdravstvu,
                Zakon o visokom obrazovanju, Uredba o korištenju akdemskih titula , sticanju stručnih
                i naučnih zvanja Pravilnik o programu i postupku polaganju stručnog ispita)
 
            - Prekvalifikacije, projekti za njegovatelje i slična zanimanja
 
            - Obrazovanje koje nije usklađeno sa Direktivom EU, nekvalitetna nastava, predavači
                koji obrazuju zdravstvene profesionalce nisu iz te profesije....
 
            - Hiperprodukcija kadra, planirane ljudskih resursa - šta treba sistemu i u kom periodu
 
            - Standardi i normativi / podatak o broju sestara na 100 000 stanovnika u skladu sa
                zakonom o zdravstvenoj zaštiti
 
            - Kompetencije u skladu sa obrazovanjem zdravstvenih profesionalaca
 
            - Provjera znanja i ko je vrši u zdravstvenim ustanovama
 
            - Zaštititi profesiju
 
            - Starenje našeg društva i sve veći broj hroničnih neinfektivnih bolesti, znači da
                se zdravstvo suočava s povećanjem broja kompleksnih bolesti
 
            - odgovornost za dobrobit naših pacjienata, što uključuje kvalitetnu zaštitu, zastupanje
                pacijentovih prava i omogućavanje dostupnosti do kvalitetne zdravstvene zaštite
                za svo stanovništvo, bez obzira na njihovu rasu, vjeru, pol, politički stav ili
                ekonomski status.
 
        
        
            Odgovore na pitanja koja su se odnosila na gore navedena poglavlja nismo uspjeli
                dobiti jer nije bilo predstavnika zakonodavne vlasti koji su bili uredno pozvani.
            Zdravstveni profesionalci su velika grupacija koja zahtijeva odgovore na pitanja
            i nedoumice koje ima a odnose se na njihove profesije/ laboranti, sanitarci, radiološki
            tehničari, fizio i radni terapeuti, medicinske sestre, babice. Cilj nam je bio postići
            dogovor unutar ključnih pitanja i taj stav održati u javnosti.
        
        
            U razgovorima se zaključilo da bolje obrazovane medicinske sestre znače kvalitetniju
            sestrinsku uslugu za pacijente, što je vezano sa dugoročnim uštedama zdravstvenog
            novca. Takođe zdravstvene ustanove koje budu imale više medicinskih sestara s višim
            obrazovnim nivom bolje će proći u postupku akreditacije i bit će bolje vrednovane.
            Da bi mogle ravnopravno parirati svojim evropskim kolegicama, medicinske sestre
            u Republici Srpskoj trebaju biti visokoobrazovane. Moderno sestrinstvo danas predstavlja
            zasebnu profesiju visokog stepena obrazovanja u domenu razvoja nauke i dovodi do
            usavršavanja na nivoima obrazovanih magistara i doktora zdravstvenih nauka. Sam
            razvoj sestrinstva kao obrazovanog kadra, predstavlja put praćenja inovativnih aspekata
            usmjerenih na promociju zdravlja, aktivaciju promotivno - preventivnih aktivnosti,
            sve u cilju poboljšanja profesionalne njege bazirane na istraživačkom radu. Ovo
            se odnosi na sve zdravstvene profesionalce.
        
            Zaključak
        
            - 1. Obrazovanje zdravstvenih profesionalaca je trajan proces koji služi ličnom
                i profesionalnom razvoju. Potrebno je uskladiti obrazovanje sa Direktivom EU, izbor
                    akademskog osoblja u naučnao - nastavna zvanja na Univerzitetima i obrazovnim institucijama
                    uskladiti sa članom 77 Zakona, Sl. Glasnik RS 73/10
 
            - 2. Izmjene zakonske regulative su neophodne (Zakon o platama u zdravstvu,
                Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o visokom obrazovanju, Pravilnik o programu
                i postupku polaganju stručnog ispita, Uredba o korištenju akdemskih titula, sticanju
                stručnih i naučnih zvanja). Potrebna je izrada paketa zakona o sestrinskoj,
                ljekarskoj djelatnosti, o pravima pacijenata i regulisanju profesije zdravstvenih
                profesionalaca (Diplomirani medicinar- zdravstvene njege, nutricionista, sanitarni,
                radiološki inžinjer, medicinsko laboratorijski inžinjer, dipl.med. fizioterapeut,
                radni terapeut...). Provjeru znanja prilikom polaganja stručnog ispita trebaju da
                rade profesionalci iz oblasti za koju se polaže stručni ispit. 
 
            - 3. Omogućiti da zdravstveni profesionalci zaštite profesiju kroz zakonsku
                regulativu a time zaštiti i korisnike naših usluga od mogućih profesionalnih grešaka.
                Prema ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS: uskladiti zakonske regulative,
                    tj. Revidirati postojeće zakone koji se odnose na liječenje pacijenata kroz prije
                    svega jasne definicije pojmova koji se koriste u svim područjima zdravstva pa do
                    uslova stručnog osposobljavanja potrebnog (neophodnog) sestrama koje pružaju stručnu
                    pomoć, postavljanjem minimalnih edukacijskih standarda. 
            - 4. Sistematizovati radna mjesta u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti,
                uvrstiti zanimanje u klasifikaciju kroz opis radnih zadataka (tamo gdje to nije
                učinjeno) a zakon o platama u zdravstvu staviti van snage.
 
            - 5. U Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske obezbijediti
                radna mjesta za predstavnike zdravstvenih profesionalaca u skladu sa brojem zaposlenih
                u zdravstvenom sistemu.
 
            - 6. Hitno uraditi standarde i normative i uskladiti ih sa evropskim
 
            - 7. Planirati ljudske resurse, onemogućiti hiperprodukciju kadra
 
            - 8. Sestrinsku i druge djelatnost mogu obavljati samo profesionalci, u
                obimu koje ima pružaju kompetencije stečene obrazovanjem. Predavači-mentori-voditelji:
                sestre podučavaju sestre. Zdravstvenu njegu može predavati samo medicinska sestra
                edukovana iz tog područja. Raditi na razvijanju mentorstva, tj. na osposobljavanju
                i obrazovanju mentora.
 
        
        
            Tražimo od institucija koje imaju ingerencije, a bile su pozivane da razgovaramo
                o problematici obrazovanja zdravstvenih profesionalaca i njihovom statusu nakon
                završenog obrazovnog ciklusa da uzmu aktivno učešće u rješavanju mnogobrojnih problema.
            
        
        
            Predsjednica UO UMSTIB RS
                Biljana Pandžić, dipl, med sestra