Početna stranica / Izvještaj - X SIMPOZIJUM UMSTIB-a Republike Srpske sa međunarodnim učešćem

Izvještaj - X SIMPOZIJUM UMSTIB-a Republike Srpske sa međunarodnim učešćem

X SIMPOZIJUM UMSTIB-a Republike Srpske sa međunarodnim učešćem održan je na Kozari, hotel „Monument” u period od 07.06. do 10.06. 2012 godine.

U toku simpozijuma je izloženo 94 stručna rada od strane medicinskih sestara i tehničara koje su prezentovale svoja iskustva iz struke i na taj način razmijenile iskustva iz prakse sa svojim koleginicama i kolegama. Učešće na Simpozijumu je uzelo 180 medicinskih sestara i tehničara iz Srbije, Slovenije, Hrvatske, Norveške, Federacije Bosne i Hercegovine, Crne Gore.

Svečano otvaranje i plenarnu tematiku su uveličali predstavnici Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Vučković dr Jasminka, Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske Čedo Raković, Bord direktora ICN Peter Požun, direktor KMSZT Srbije Dragan Šašić, Tanja Lupijeri HUMS Hrvatska, predstavnici Saveza medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske Nataša Egeljić-Mihailović predsjednica, Duško Bjelić sekretar, podpredsjednik Udruge medicinskih sestara i tehničara Federacije Bosne i Hercegovine, predsjednik Saveza medicinskih sestara i tehničara u psihijatriji Vojvodine, koleginice iz Slovenije Hrvatske, Srbije, Federacije Bosne i Hercegovine.

Materijalnu podršku za organizaciju simpozijuma su dali “NovoNordisk” AD Banja Luka, Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, Grad Banja Luka, Vitinka AD Kozluk, Pivara Banja Luka, projekat za obrazovanje njegovateljica, Zdravstvene ustanove i hotel “Monument”.

Teme simpozijuma su bile veoma zanimljive i korisne za prisutne, u toku Simpozijuma su vođene diskusije o etici u sestrinstvu, motivaciji u sestrinskoj praksi, kontinuiranoj edukaciji, profesionalnoj, pravnoj i etičkoj odgovornosti medicinskih sestara i tehničara.

Parola Simpozijuma ove godine je: “Ko hoće nešto da učini nađe način, ko neće ništa da učini nađe opravdanje”.


Preuzeto sa www.rtrs.tv

Jedan od zaključaka Simpozijuma je da samo obrazovana medicinska sestra sa stavom može biti ravnopravan i uvažavan partner u timu zdravstvenih radnika. Danas, kad medicina ulazi u novu dinamiku istraživanja, što će odrediti budućnost brige o zdravlju, moramo u skoroj budućnosti pronaći mjesto i ulogu medicinske sestre. Medicinske sestre su spona između ljekara i bolesnika, te su najviše i najčešće u neposrednom kontaktu sa bolesnikom kome pružaju utjehu i nadu.

Medicinske sestre su jako motivisane za promjene. Potrebno je ojačati ulogu sestre kako bi se povećao kvalitet zdravstvene njege, zaštitili njeni korisnici i povećala sigurnost pacijenata.

U savremenu sestrinsku praksu duboko su utkana brojna etička načela poput autonomnosti, neškodljivosti, pravičnosti, odanosti, istinoljubivosti, odgovornosti i povjerljivosti. Sestrinstvo se razvijalo od priručnog njegovanja do samostalne profesije prateći socijalne promjene, razvoj medicine te drugih baznih i društvenih nauka. Razmatrajući sestrinstvo u pojedinim periodima možemo uočiti prisutnost odnosno odsutnost pojedinih načela. Etički kodeks medicinskih sestara koji definiše osnovna načela profesionalnog ponašanja medicinske sestre, odnos prema pacijentu, saradnju sa timom zdravstvene njege, poštivanje profesionalne tajne, trajno usavršavanje, poštivanje ugleda staleža, zaštitu pacijenta od rizika, osiguranje od odgovornosti, način rješavanja etičkih pitanja i odnose prema drugim medicinskim sestrama. Možemo vidjeti da, kako se mijenjala uloga medicinske sestre kroz istoriju, tako se mijenjala i utkanost etičkih načela u svakodnevnu praksu. Danas se medicinska sestra u svakodnevnoj praksi susreće sa brojnim etičkim pitanjima. U svaki postupak koji ona provodi moraju biti uključena etička načela poput autonomnosti, neškodljivosti, pravičnosti, odgovornosti i povjerljivosti. Posebno treba istaći specifične situacije poput istraživanja u sestrinstvu koja zahtijevaju dodatnu pažnju pri primjeni etičkih načela. Pri svakodnevnom radu medicinskoj sestri vezano uz etička pitanja, pomoć može biti “Etički kodeks medicinskih sestara”.

Medicinska sestra/tehničar bi u budućnosti trebala biti uključena u rješavanje i traženje odgovora na najvažnije javno-zdravstvene izazove. Zdravstveni sistem bi trebao prepoznati medicinsku sestru kao ključnog aktera koji je uključen u aktivnosti promocije i prevencije, tretman, rehabilitaciju i socijalnu integraciju populacije, fokusirajući se na zdravstvene izazove koje će donijeti nova decenija..

Edukacija sestrinstva se ne može svesti samo na usvajanje ljekarskih naredbi i smjernica. Upravo suprotno, edukacija sestrinstva je već kompleksna i sofistikovana o čemu svjedoče najbolje specijalizovane škole gdje se razvija svijest o autonomnom, nezavisnom, profesionalnom identitetu koji ima svoje stručne i profesionalne kompetencije da ga nije moguće svesti na smisao i značenje liječništva.

Ljekarske naredbe i smjernice imaju autoritativnu snagu za sestrinsku profesiju samo ukoliko su neraskidivo povezane s liječenjem bolesnika.
Kao sestrinska asocijacija, mi trebamo shvatiti našu ulogu i ulogu dokaza temeljenih na sestrinskoj praksi. Naša uloga će biti u budućnosti drugačija, važnost informisanosti, razvijanje vještina i osiguravanje saradnje sa kolegama će proizvesti najbolji efekat za korisnike naših usluga.

Sestra je temelj zdravstvene zaštite u Evropi i Svijetu.
Iza nas je prošlost, a pred nama budućnost, ovo je naše vrijeme koje trebamo iskoristiti da osiguramo kvalitetniju budućnost za našu profesiju.

Zaključak X Simpozijuma UMSTIB-a Republike Srpske sa međunarodnim učešćem

1. OBRAZOVANJE

Obrazovanje mora biti usklađeno sa direktivom 2005/36 EZ. Praktični dio nastave da obavljaju diplomirane medicinske seste / dipl. medicinari zdravstvene njege na srednjim školama i fakultetima, dok se ne proizvede sestrinski kadar.

Veliki broj škola koje obrazuju medicinske sestre / tehničare ne rade to na pravilan način, studenti završavaju školovanje nestručni, bez potrebnih časova obavljene praktične nastave, što traži promjene formalnog sistema obrazovanja, edukaciju i planiranje sestrinskih resursa. Iz obrazovnog sistema se pojavljuje velik broj sestara sa nepoznatim kompetencijama i nepoznatim zvanjima, kao npr. vaspitači, kozmetičari i sl.

Potrebna je podrška Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske kako bi se zaštitili pacijenti od strane neadekvatno obučenih medicinskih sestara / tehničara.

2. PRAVILNIK O STRUČNOM ISPITU

Potrebno je da Ministrastvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske sačini preporuku zdravstvenim ustanovama da one same habilitiraju kliničke mentore koji će nagledati i odgovarati za kandidate koji obavljaju staž predviđen pravilnikom za polaganje stručnog ispita.

3. ZDRAVSTVENA NJEGA

Da bi se obezbijedilo savremeno njegovanje i zaštitili pacijenti od komplikacija lošeg njegovanja, potrebno ja da zdravstvene ustanove obezbijede dovoljan broj sestara i tehničara koji pružaju usluge zdravstvene – sestrinske njege.

4. ZAKONODAVSTVO

Nedostatci u zakonodavstvu su izazvali nedostatak kontinuirane medicinske (sestrinske) edukacije.
Neophodno je donijeti Zakon o regulisanju sestrinske profesije koji je osnov za kontinuiranu medicinsku edukaciju.

5. MEDICINSKI OTPAD

Medicinski otpad u svim zdravstvenim ustanovama rješavati na adekvatan, prihvatljiv i prepoznatljiv način. Potrebna je strategija o upravljanju medicinskim otpadom, zakonskom regulativom riješiti ovaj značajan problem kako bi se zaštitili ne samo zdravstveni radnici i saradnici, nego i životna sredina.

6. ASOCIJACIJA

Formirati zajedničku asocijaciju na nivou Bosne i Hercegovine uz pomoć i podršku projekta „Jačanje sestrinstva i porodiljstva BiH“, ne ugrožavajući status, interese i identitet članova asocijacije iz Federacije BiH, Distrikta Brčko i Republike Srpske.

Foto galerija