Početna stranica / Izvještaj o održanom seminaru gerontološke sekcije
"Briga o zdravlju lica treće životne dobi"
Izvještaj o održanom seminaru gerontološke sekcije
"Briga o zdravlju lica treće životne dobi"
Međunarodni dan starijih osoba proglasila je Glavna Skupština Ujedinjenih
nacija 14 decembra 1990. rezolucijom 45/106, da bi se naglasila važnost osiguravanja
životne sredine koja se može prilagoditi potrebama i sposobnostima stanovnika treće
dobi. Proglašenjem međunarodnog dana starijih osoba žele se potaknuti države da
starijim članovima osiguraju zadovoljenje njihovih potreba i omoguće im sudjelovanje
u društvu u skladu s njihovim fizičkim i intelektualnim sposobnostima.
Međunarodni dan starijih osoba obilježava se od 1991. svake godine 1 oktobra. Povodom
međunarodnog dana starijih osoba Udruženje medicinskih sestara, tehničara i babica
Republike Srpske je 26.09.2016.godine održalo radionicu u Domu za starija lica u
Prijedoru.
Tema radionice kojoj su prisustvovali članovi/članice udruženja iz Doma za starija
lica u Prijedoru, JZU DZ Prijedor, bolnica Mlječanica, UKC RS, ZZFMR dr M. Zotović
Banja Luka bila je: ”Briga o zdravlju lica treće životne dobi”.
Nakon diskusije učesnici su došli do sledećih zaključaka:
- Starost je, na neki način, uvijek i u svim društvima bila tabu tema. To je ne samo
biološka, već i kulturološka činjenica koju je nemoguće zaustaviti, ali je zato
moguće pokušati usporiti. Starost nije bolest kako se to nekada govorilo. Proces
starenja je nezadrživi biološki proces koji se završava starenjem, a sastoji se
u tome da dolazi do gubitka regeneracionih sposobnosti tkiva. Sa starenjem se ispoljavaju
brojne promjene na mnogim organskim sistemima.
- U razvijenim zemljama Evrope i Amerike očekuje se nagli porast broja starijih lica,
negdje između 2015. i 2030. godine. Zahtjevi za zadovoljavanjem socijalnih i zdravstvenih
potreba starijih ljudi gotovo su uvijek veći od mogućnosti društva – ma koliko ono
bilo bogato. Nedostatak sredstava osnovna je konstanta svake socijalne politike
usmjerene rješavanju potreba starijih. Zanimljivo je razmotriti kakve se promjene
očekuju u populaciji budućih starijih lica. Sasvim je izvjesno da će ih biti još
više, a posebno onih najstarijih, kojima su i najpotrebnije usluge sestrinske zdravstvene
njege.
- Da bi se ostvarila želja o dugom životu, uz očuvanje fizičkog i psihičkog zdravlja,
potrebno je od mladosti voditi zdrav način života, bez štetnih navika, uz zdravu
ishranu i upražnjavati fizičke aktivnosti u skladu sa mogućnostima. Društvene promjene
koje se kod nas događaju uzrok su mnogobrojnim psihološkim i socijalnim traumama,
koje izravno utiču na psihičko zdravlje pojedinca, zajednice, a osobito na stariju
populaciju.
- Kada je u pitanju mentalno zdravlje lica trećeg životnog doba, u sistemu organizacije
zdravstvene službe potrebno je razvijati i unapređivati rad savjetovališta, bilo
za hronične bolesti bilo specijalizirano psihogerijatrijsko savjetovalište.
- Zbog narušenog zdravlja starija lica su, znatno više od drugih ljudi upućeni na
češće korišćenje zdravstvenih usluga i lijekova
- Starost je životno doba koje u određenom smislu povećava mudrost čovjeka, a mudrost
se među ostalim stiče iskustvom, jer vrijeme je veliki učitelj. Stariji ljudi imaju
potencijal za prenos znanja, umijeća, vještina i iskustva na mlade naraštaje radi
napretka društva u kojem živimo. U prošlim vremenima ljudi su gajili veliko poštovanje
prema starijim osobama.
- Jedan od zaključaka se odnosi na važnu promjenu u životu koja se dešava odlaskom
u penziju. Biti penzioner nova je uloga na koju se treba priviknuti i koju treba
prihvatiti, jer život penzionera traži novu organizaciju vremena. Priprema za penziju
trebala bi se sastojati od redefinisanja odnosa prema partneru, prihvaćanje novih
međugeneracijskih odnosa (unuci), odnos prema profesiji, revidisanje dosadašnjih
i traženje novih interesa, odnos prema vlastitom identitetu i prema financijskomaterijalnoj
sigurnosti. Potrebno je pronaći novi identitet u kojem ima mjesta za samopoštovanje
i aktivnost. Naročito je važno uspostavljati nove odnose, preuzeti nove uloge kao
npr. ulogu djeda i bake koja pruža ponovni doživljaj mladosti i ispunjava veseljem
i osjećajem korisnosti. Na taj način može se očuvati i razvijati volja za životom.
Penzioneri mogu znatno pridonijeti vlastitoj porodici i društvu, zato ih treba na
odgovarajući način povezati i dati smisao njihovim aktivnostima.
S poštovanjem,
Predsjednica UO UMSTIB RS
Mr sci. Živana Vuković-kostić